Sobzirom na to da mnoge evropske zemlje trenutno beleže porast slučajeva koronavirusa i da vlade nameću nove mere bezbednosti, upoređujemo stavove i reakcije Italije, Francuske, Nemačke i Irske.
Evropske vesti su nedeljni bilten Međunarodnog Evropskog pokreta, koji ističe gledišta medija iz cele Evrope. Kliknite ovde za pretplatu.

Italija: Sve lošije i lošije

Il Corriere della Sera piše da je drugi talas koronavirusa uticao na način na koji Italijani vide virus i odgovor njihove vlade na njega. Prema članku, ljudi su postali vrlo sumnjičavi, podcenjujući njegovu agresivnu i zaraznu prirodu. Do sada su svi razvili sopstveno mišljenje i teoriju o pandemiji, a čini se da su percepcije mutirale više od samog virusa, navodi se u članku. Kako italijanska vlada otkriva nova ograničenja i mere za suzbijanje stope zaraze, građani postaju sve ogorčeniji i oprezniji prema načinu na koji se rešava problem sa pandemijom. Nova pravila koja je vlada nametnula, nedaleko od onih koja su sprovedena na proleće, odražavaju nedostatak dugoročne strategije za efikasno suzbijanje koronavirusa. Sve jači oblici poricanja koronavirusa samo su jedna od posledica ove klime teskobe i neizvesnosti.

Francuska: Policijski čas

Le Figaro izveštava da je odluka Francuske da uvede policijski čas u Parizu i osam glavnih gradova od 21:00 do 6:00 na četiri nedelje, došla kao udarac za kulturnu industriju. Vlasnici bioskopa i pozorišta najoštrije su osudili ovu odluku, ocenivši je skandalom i nepravdom. Kultura je ove godine veoma pogođena nakon izbijanja koronavirusa. Kako su pozorišta i bioskopi počeli da se oporavljaju i ublažavaju posledice ekonomskog usporavanja, ovaj policijski čas dodatno će zakomplikovati situaciju. Nakon mukotrpnog poštovanja zdravstvenog protokola i mera, poslodavci u ovom sektoru spremni su da vladu pozovu na odgovornost.

Nemačka: Manje brige

Taz primećuje da, kada se broj slučajeva koronavirusa poveća, vlasti imaju tendenciju da javno zameraju mladima zbog nepoštovanja pravila i policijskog časa. U osnovi članka leži nedavna međunarodna studija, koju je vodio Univerzitet Humboldt u Berlinu, a koja istražuje generacijske podele u kontekstu pandemije. Pozivajući se na podatke ove studije, Taz ukazuje na to kako takve tendencije omogućavaju bezpotrebno i netačno prikazivanje mladih ljudi, koji ne mogu da se smatraju glavnim krivcima za sve veći broj slučajeva. Zapravo, od 12.000 anketiranih ljudi, čini se da starosna dob ne igra ozbiljniju ulogu kada je u pitanju pitanje hoće li pojedinci poštovati bezbednosne mere. Zanimljivo je da su na pitanje koliki bi godišnji lični prihod bili spremni da žrtvuju ako bi to zaustavilo pandemiju, mlađi ljudi ukazali su na znatno veći udeo, u odnosu na starije ljude.

Irska: Postaje previše udobno

The Irish Times piše kako doskorašnji premijer Irske, Leo Varadkar pokušava da objasni novu državnu zabranu kućnih poseta, kao jedno od najnovijih socijalnih ograničenja koje je irska vlada najavila kako bi ograničila sve veći broj slučajeva. U nedavnom intervjuu, Varadkar je naglasio kako je verovatnije da će ljudi da zanemare bezbednosne mere i da će u kućnim uslovima biti previše blizu jedni drugima, na primer tokom porodičnih večera, boravka sa prijateljima ili dečijih zabava. Istovremeno, zabrinut je što su građani sve ogorčeniji zbog novih ograničenja i pravila i suočavaju se sa umorom od ograničenja i verovatno će se ponašati još rizičnije. Propisi u Irskoj sada su među najstrožijim u Evropi, a Varadkar kaže da se nada da će nove mere da pomognu u suzbijanju bolesti.