Pakt stabilnosti i donatorska
konferencija - rezultati
Goran Cetinić
Prva konferencija donatora za Jugoistočnu Evropu održana 29
i 30 marta 2000 godine u Bruxelessu, uspješno je završena. Pretstavnici
47 zemalja i 36 međunarodnoh institucija obečali su više sredstava
nego što je bilo planirano. Za paket brzog početka osigurano je
100% financiranje, pa će ovi regionalni projekti i inicijative krenuti
u toku 2000 godine kao što je i planirano. Za projekte u paketu
brzog početka bilo je potrebno 1,8 milijardi Eura, a na konferenciji
donatori su se obvezali na iznos od 2,4 milijarde Eura. Višak sredstava
biti će upotrebljen za financiranje druge grupe projekata čija realizacija
počinje poslije 1.1. 2001. godine.
Financijski rezultat koferencije
| "Radni
stolovi" |
Potrebno sredstava
(milijuna Eura)
|
Donatori se
obvezali
(milijuna Eura)
|
| "Radni stol no 1" |
255,08 |
430,27 |
| |
| "Radni stol no 2" |
1.449,08 |
1.833,83 |
|
Infrastruktura
|
1.131,00 |
1.398,12 |
|
Razvoj privatnog sektora
|
290,00 |
281,20 |
|
Ostalo
|
28,08 |
23,50 |
|
Nealocirano po projektima
|
|
131,00 |
| |
|
|
| "Radni stol no 3" |
77,82 |
81,07 |
| |
| Unakrsne inicijative više stolova
|
5,16 |
5,24 |
| |
| Nealocirana sredstva |
|
63,00 |
| |
| UKUPNO |
1.787,14 |
2.413,40 |
Ova financijska i razvojna injekcija veliki je stimulans za Balkanske
zemlje najnerazvijeniji dio Evrope. Projekti brzog početka dodatak
su na specifične nacionalne donatorske programe za svaku zemlju
jugoistočne Evrope (osim SRJ). Donatorska konferencija (prva u nizu
koji se očekuje) potvrdila je da Pakt stabilnosti nije samo politička
igra velikih (kako su mnogi tumačili) nego i njihova ozbiljna namjera
da pomognu Balkanu u izvlačenju iz vjekovne ekonomske i političke
zaostalosti. Ona je i potvrda da su zemlje Evropske unije mislile
ozbiljno kada su najavile namjeru da zemlje jugoistočne Evrope uključe
u Evropsku uniju kroz "Proces stabilizacije i udruživanja".
S druge strane i zemlje Jugoistočne Evrope ponovile su odlučnost
za sprovođenje reformi. Pri tome obostrano je shvaćena potreba za
brzim djelovanjem kako u primjeni reformi na nacionalnoj razini
tako i u primjeni regionalnih projekata. Svima je naravno jasno
da zemlje regiona ne mogu lako nadvladati ogromne izazove pred njima
i da je značajna međunarodna podrška nezamjenjiva pomoć njihovim
naporima.
Na samoj konferenciji zastupnici zemalja jugoistoka Evrope podnijeli
su izvješća o dosadašnjim rezultatima u radu na poboljšavanju vladavine
prava, borbi protiv korupcije, stvaranju uvjeta za razvoj privatnog
sektora, smanjivanja trgovinskih prepreka, unapređivanju demokracije
i ljudskih prava i poboljšanju uvjeta za rad slobodnih medija. Već
i sama priprema regionalnih preojekata pomogla je poboljšanju suradnje
zemalja jugoistoka Evrope. Kako je svima jasno da je izlaženje Balkana
iz vjekovne bijede i zaostalosti dugoročan proces koji zahtjeva
dugotrajno partnerstvo, dogovoreno je da se utvrdi efikasan mehanizam
praćenja realizacije rezultata konferencije. Organizirati će se
monitoring svih regionalnih projekata i inicijativa i koordinacija
aktivnosti donatora. Za očekivati je da će jedan od najvažnijih
rezultata konferencije biti mobilizacija privatnog kapitala i privatnih
investitora, koji obično bez straha prate velike financijske poduhvate
na međunarodnom ili nacionalnoj razini.
"Glavni igrač" priče je Evropska unija, međutim Pakt
stabilnosti i cijela akcija aktivirala je konačno i na ovom zaostalom
području svjetske privrede najvažnije subjekte razvoja tzv. međunarodne
financijske institucije. Svjetska banka (WB), Evropska banka za
obnovu i razvoj (EBRD) i Evropska investiciona banka (EIB) došle
su na donatorsku konferenciju sa vlastitim dugoročnim strategijama
financiranja projekata u regionu i to je možda najznačajniji pokazatelj
da i one ozbiljno misle. Istovremeno je sigurno da će realizacija
ovih strategija u praksi više utjecati na stvarne rezultate od političkih
napora, pa i pojedinačnih doprinosa zemalja.
U govoru na konferenciji Predsjednik Svjetske banke rekao je "Sada
je vrijeme da pogledamo unaprijed i koncentriramo se na izazove
dugoročnog razvoja i na dugoročne financijske potrebe regiona".
U "Strategiji za Jugoistočnu Evropu" ubrzana trgovinska
integracija samog regiona i u Evropsku uniju te stvaranje stabilnog,
transparentnog i nediskriminirajućeg ambijenta za razvoj privatnog
sektora forsirana socijalizacija i društvene promjene u regionu
radi smanjivanja tenzija i stvaranja uvjeta za mir i stabilnost
popravljanje institucionalnih i upravljačkih struktura i jačanje
napora protiv korupcije investiranje u regionalnu infrastrukturu
radi fizičkog integriranja samog regiona i njegovog fizičkog
integriranja u Evropu.
Za sve ovo Svjetska banka planirala je u naredne dvije godine
1,9 milijardi dolara, a njena agencija Međunarodna financijska korporacija
(IFC) još 500 milijuna. (U zadnje dvije godine Svjetska banka uložila
je u region 1,4 milijarde dolara od čega 490 milijuna pod povlašćenim
uvjetima, a IFC 590 milijuna).
Evropska investiciona banka (EIB) je razvila u suradnji
s drugim međunarodnim financijskim institucijama opsežan program
poboljšanja regionalne infrastrukture. Od 400 prijedloga koje su
podnijele zemlje jugoistočne Evrope, EIB je obradila 35 za brzi
početak i 50 za slijedeću fazu.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je na konferenciji
izložila svoju Strategiju unapređenja razvoja privatnog sektora
u regionu. Ova strategija sadrži dvije vrste programa: unapređenje
međusobne trgovine i investicija te podrška malim i srednjim poduzećima.
Dva glavna subjekta ove strategije biti će EBRD i IFC čije je ukupno
angažiranje u regionu krajem 1999 dostiglo 2,6 milijardi eura od
čega 63% u privatnom sektoru. Strategijom su predviđene nove regionalne
inicijative: Program olakšavanja trgovine (garancije lokalnim bankama),
Program osiguranja trgovine (specijalističke lokalne osiguravajuće
institucije) i Garancije za političke rizike (za pokrivanje političkih
rizika kod unutrašnjih investicija). Dio ovih programa već se primjenjuje
u nekim zemljama regiona, a ambicija je proširiti ih na cijeli region.
Interes za opisani pristup Evrope i Zapada je jasan, a na samoj
konferenciji C. Patten, član Evropske komisije zadužen za međunarodne
odnose ovako ga je formulirao: "Što je zapravo Pakt stabilnosti
- shvačanje da probleme regiona treba sveobuhvatno rješavati i shvačanje
da je rješavanje krize za krizom puno skuplje od realiziranja dugoročne
strategije mira."
|