Pakt stabilnosti i donatorska konferencija

Pripremio Goran Cetinić

Prva konferencija donatora za Jugoistočnu Evropu održana je 29 i 30 marta 2000 godine u Bruxelessu. Našoj javnosti uglavnom su prenijeti stavovi konferencije o SRJ i iznosima koje će ili neće donatori osigurati Srbiji i Crnoj Gori. O čemu je zapravo riječ?

Na osnovi Pakta stabilnosti koji je četrdeset zemalja potpisalo 30 jula 1999 godine odvija se široka akcija rješavanja srednjoročnih i dugoročnih problema regiona Jugoistočne Evrope (kod nas poznatijeg pod nazivom Balkan). Pakt stabilnosti zapravo je širok politički okvir koji balkanskim zemljama treba omogučiti integraciju u Euro-Atlanske strukture i tranziciju u privrede tržišnog tipa. Paktom stabilnosti postavljen je mehanizam za političku koordinaciju tzv Regionalnih stolova za jugoistočnu Evropu i imenovan je Specijalni koordinator Pakta stabilnosti. Postavljena su tri regionalna stola 1. Demokratizacija i ljudska prava 2. Ekonomska obnova, razvoj i suradnju i 3. Sigurnost. Ključni princip za aktivnost bio je simultani progres u sve tri oblasti koje pokrivaju "stolovi" i partnerstvo u suradnji sudionika u Paktu stabilnosti. Pri tome osobito je važno istaći da je dogovoreno da učesnici ne budu samo vlade nego i nevladine organizacije i privatni sektor.

Prva donatorska konferencija ključni je korak za realizaciju Pakta stabilnosti, koja pokazuje realnu sklonost zapadnih zemalja političkim i ekonomskim reformama. Za pripremu konferencije uloženi su ogromni napori organizatora Evropske komisije i Svjetske banke, a najviše velikog broja subjekata koji su pripremali projekte (Evropska investiciona banka, Evropska banka za obnovu i razvoj i Svjetska banka te mnogi drugi). Konferencija radi na osnovi opširnog materijala koji se zove "Izvještaj Specijalnog koordinatora regionalnoj donatorskoj konferenciji za Jugoistočnu Evropu"

Da bi se našla ravnoteža izmedju predloženih projekata i realno mogućih sredstava za njihovo finaciranje prednost je data projektima koji mogu imati efekte već u 2000 godini (Paket za brzi početak). Ovaj opširni paket čine četiri grupe prijedloga projekata. Projekti prvog stola svrstani su u pet grupa: Ljudska prava i nacionalne manjine, Obrazovanje i mladi, Ravnopravnost spolova, Mediji i Suradnja parlamenata. Ukupna vrijednost ovih projekata je 104 milijuna Eura, a do konferencije za njih je bilo osigurano 15 milijuna Eura. Projekte drugog stola čine slijedećih pet grupa: Infrastrukturni projekti s brzim početkom, Razvoj privatnog sektora, Investicije, Okolina i Obrazovanje u ukupnoj predračunskoj vrijednosti od 1,3 milijarde Eura od čega je do sada osigurano 763 milijuna. U okviru trećeg stola predložene su dvije grupe projekata: projekti obrane i sigurnosti i projekti razvijanja pravne države. Vrijednost ove dvije grupe je oko 78 milijuna Eura od čega je do početka konferencije osigurano 33 milijuna.

Osim projekata tri stola, formirana je i četvrta grupa projekata koji se ne mogu striktno ograničiti na pojedine stolove. Njih čine dvije grupe: projekti protiv korupcije i projekti pomirenja u ukupnoj vrijednosti od 16 milijuna Eura. Do početka konferencije za ove projekte bilo je osigurano 3,5 milijuna Eura.Ukupna vrijednost svih predloženih projekata je 1,5 milijardi Eura.

Apsolutno najveću stavku po vrijednosti čine infrastrukturni projekti. Većina je predložena na nacionalnoj razini, a dio ih je regionalnog nivoa. Po zemljama infrastrukturni projekati s mogućim brzim početkom (prije 1.1.2001) su:

Ako se uvrste i projekti koji ne mogu otpočeti prije 2001 godine onda je broj predloženih infrastrukturnih projekata 85 (35 plus 50) ukupne vrijednosti 3,9 milijardi Eura.

Struktura projekata uglavnom je slična za većinu zemalja. U Albaniji 5 je projekata popravke puteva, jedan izgradnja transmisione električne mreže i jedan rehabilitacija vodftovoda. U Bosni i Hercegovini jedan projekt je izgradnja poluautoputa sjever-jug, jedan rekonstrukcija željezničkog mosta i dva projekta elektrosnabdjevanja. U Bugarskoj predvidjen je jedan projekt izgradnje mosta izmedju Rumunjske i Bugarske, jedan rehabilitacije luke i jedan rehabilitacije aerodroma. U Hrvatskoj predvidjena je izgradnja autoputa od 23 km, željeznički koridor, studija elektrosnabdjevanja i projekt vodosnabdjevanja. Od pet projekata predloženih za Makedoniju jedan je hitna popravka infrastrukture, jedan izgradnja obilaznice Skopja, zatim projekt izgradnja 30 km puta, pa prioritetni razvoj elektrotransmisije i poboljšanje vodosnabdjevanja gradova. Iz Rumunjske predložen je jedan projekt završetka autoputa od 151 km i rehabilitacija i širenje 48 km puteva. Za Kosovo predvidja se rehabilitacija internacionalnih puteva, za Crnu Goru hitna rehabilitacija infrastrukture (puteva, pruga i luka), za Srbiju (uslovljeno) čišćenje Dunava. Interregionalnih je šest projekata i to: regionalna studija transportne infrastrukture, regionalni program razvoja graničnih prijelaza u šest zemalja, studija utvrđivanja investicionaih prioriteta za aviosaobračajnu infrastrukturu, studija integracije elektrosistema, studija mreže snabdjevanja prirodnim plinom i projekt mreže naftovoda.

Pored infrastrukture veliko zanimanje izazvala je i "Inicijativa protiv korupcije" projekt vrijedan 7,8 milijuna Eura. Ideja ovog projekta je efikasno iskorijenjivanje jednog od većih problema zemalja jugoistočne Evrope, izgradnjom mehanizama i pravnih normi, te usvajanjem pravne prakse što bi sve trebalo znatno smanjiti korupciju. Inicijativom se pokrivaju slijedeće oblasti: ratifikacija i primjena međunarodnih instrumenata, unapređenje državne upravne prakse, jačanje zakonodavstva i promoviranje vladavine prava, stimuliranje transparentnosti i integriteta poslovnih transakcija i forsiranje aktivnog civilnog društva. Cilj dakle nije mješanje u interne slučajeve korupcije nego razvoj institucija. Do početka konferencije osigurano je bilo za ovaj projekt 1,1 milijun Eura.