Svjetska Banka objavila strategiju za Bosnu i Hercegovinu

Goran Cetinić

Prije nekoliko dana Svjetska banka za obnovu i razvoj objavila je novu Strategiju pomoći Bosni i Hercegovini. Strategije pomoći zemljama (Country assistance strategy - CAS) Svjetska banka ima za veliki broj zemalja i one određuju politiku financiranje i drugih oblika suradnje Svjetske banke s određenom zemljom u narednih nekoliko godina. Ova strategija za BiH oročena je na slijedeće dvije do tri godine.

Osnovna zamisao strategije je da Banka podrži vlasti u procesu izgradnje i jačanja institucija i politike upravljanja državom, entitetima i lokalnim područjima ukljucujući planiranje fiskalnih prilagođavanja. Strategija će biti podržana sa USD 300 miliona sredstava agencije IDA pod uvjetom da ključne reformske mjere budu sprovođene.

Kao prvi korak primjene strategije, Banka će odobriti USD 10.6 milijuna kredita za Projekt razvoja obrazovanja koji je podrška razvijanju socijalne održivosti i upravljanja. Cilj partnerstva Banke s Bosnom i Hercegovinom je i povečavanje šansi za ekonomske aktivnosti i poboljšavanje kvaliteta života svih u Bosni i Hercegovini.

U 2000 godini slijedeći su prioriteti CASa (usklađeni s razvojnim prioritetima zemlje):

• pomoć jačanju slabe i fragmentirane vladajuće strukture radi stvaranja temelja za široko održiv razvoj i širenje demokracije
• pomoć bržem razvoju samoodrživosti i uokviru toga pomoć razvoju koji nosi privatni sektor i zaposlenosti kao najvažnijim polugama povečavanja ekonomskih šansi za sve građane BiH
• pomoć razvoju socijalne održivosti postavljanjem dostupnih i za sve ravnopravnih usluga uključujući socijalno osiguranje za najugroženije.

Po mišljenju Svjetske banke BiH je sada na raskrsnici. Poslijeratni četvorogodišnji rast bio je snažan, posebno je bila uspješna obnova i makro performance privrede. Međutim rast još uvijek nije održiv. Fragmentirano upravljenje poslije rata otežavalo je i još otežava dolaženje do konzenzusa, usporavajući tako privredne i društvene reforme. S druge strane eksterni faktori - posebno dva - utjecati će na razvoj u narednih par godina: sa završetkom poslijeratnog Programa prioritetne rekonstrukcije i obnove 1996-1999 donatori će početi smanjivati programe podrške što će nametnuti potrebu fiskalnih i eksternih prilagođavanja; ubrzanim razvojem akcija Pakta stabilnosti potreba za strukturnim i institucionalnim reformama koje približavaju zemlju Evropskim standardima sve je kritičnija, te zahtjeva što stabilnije rukovođenje zemljom.

Svjetska banka smatra da će Bosna i Hercegovina u idućem razdoblju biti suočena s dva specifična izazova: preuzimanje vlastite odgovornosti za budući ekonomski razvoj i unapređenje održivog razvoja i zaposlenosti na korist svih građana Bosne i Herzegovine. Da bi se suočila s ovakovim izazovima vlada BiH sada priprema Strategiju ekonomskog razvoja za razdoblje 2000-2004 koja treba zamjeniti Program prioritetne obnove što su ga vodili donatori.

Održana godišnja skupština Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD)

Redovita godišnja skupština Evropske banke za obnovu i razvoj održana je 20-22 maja 2000 u Rigi, Latvija. Na skupštini je sudjelovalo između 2500 i 3000 sudionika te između 300 i 400 novinara. Glavni događaji ovogodišnje skupštine bili su izbor novog predsjednika EBRD, primitak Mongolije u članstvo i održavanje business foruma.

Za predsjednika EBRD jednoglasno je izabran Jean Lemierre, dosadašnji direktor državne blagajne Francuske. Raniji predsjednik Banke Horst Kohler izabran je za Direktora Međunarodnog monetarnog fonda. Novi predsjednik Laqmierre ima 49 godina sa dugom i upečatljivom karijerom u međunarodnim financijama (između ostalog bio je predsjedavajući Pariškog kluba, predsjedavajući Evropskog ekonomskog i financijskog komiteta itd).

Primajući Mongoliju za 61 akcionara Evropske banke predsjednik Odbora guvernera rekao je da je Mongolija postigla zadivljujući napredak u institucionalizaciji ekonomskih i društvenih reformi. Kao novi akcionar Mongolija ima pravo sudjelovanja u odlučivanju o aktivnostima Banke u Centralnoj i Istočnoj Evropi i zemljama bivšeg SSSRa, a naravno Mongolija je ovim činom postala i 26a zemlja u kojoj će Banka obavljati operacije.

Trodnevni program Business foruma bavio se problemima trgovine, investicija i prekogranične suradnje.

Na skupštini Banke kao i svake godine rezimirani su rezultati rada Banke u prethodnoj godini. Tijekom 1999 EBRD je odobrila 88 projekata ukupne vrijednosti 2,2 milijarde Eura. Oko 40% ovih aktivnosti Banka je obavila u zemljama sa uznapredovalim procesom tranzicije, oko 10% u Rusiji (ispod planirane i ispod razine u 1998 kada je 23% sredstava odobreno Rusiji). Banka je uspješno obavljala jednu od svojih najvažnijih funkcija mobilizaciju sredstva drugih financijera za region istočne Evrope uspjevši da na svaki 1Euro svojih sredstava generira 2,5 Eura drugih financijera. Tako je ukupna vrijednost projekata u čijem je financiranju 1999 sudjelovala EBRD, bila 48 milijardi Eura (43 milijarde u 1998).

U ovogodišnjem "Transistion Reportu" Banka dala pregled svojih operacija u prethodnoj dekadi i analizu tranzicije svih bivših socijalističkih zemalja (osim SRJ i Mongolije u kojima nije imala aktivnosti). Za EBRD 1999 bila je godina konsolidacije i refokusiranja aktivnosti, te priprema osnova za strategiju Banke za drugu dekadu aktivnosti. Od novih pravaca politike već u 1999 odobrena je nova politika prema malim i srednjim preduzećima, prema iskorišćavanju prirodnih resursa, prema telekomunikacijama i financijskom sektoru. U drugoj polovici 2000 treba biti odobrena i nova Politika javnog informiranja.

Tijekom 1999 razvijena je i nova kadrovska strategija Banke i uvedene organizacione izmjene. Posebice značajna izmjena je pojačavanje uloge direktora za pojedine zemlje koji su iz centrale u Londonu svi prebačeni na rad u konkretne zemlje za koje su zaduženi.