Berlinski proces je važan, i kao svojevrsna laboratorija u kojoj se testira spremnost zemalja Zapadnog Balkana da se povežu, napreduju i pronađu odgovarajuće aranžmane sa EU, i kao inicijativa koja je odigrala korisnu ulogu u periodu zastoja procesa proširenja, ocenili su učesnici konferencije „Berlinski proces – šta dalje?“.

Generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji Suzana Grubješić kazala je da postoje najmanje dva razloga zbog kojih je Berlinski proces nastao – politički i ekonomski.

„Berlinski proces je nastao nekoliko meseci posle čuvene izjave Žan Klod Junkera da neće biti proširenja za vreme njegovog mandata u Evropskoj komisiji, što je bila konstatacija očiglednog i jedna suvišna i nepotrebna izjava koja je izazvala revolt u Srbiji i regionu, jer je svima bilo jasno da 2019. nijedna zemlja kandidat neće biti spremna za članstvo. Ekonomski razlog za njegov nastanak i pokretanje ogleda se u težnji da pomogne zemljama regiona u rešavanju brojnih problema, poput loše uprave, visoke stope nezaposlenosti i loše infrastrukture“, rekla je ona.

Ona je ocenila da su benefiti Berlinskog proces poput Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO) i Transportne zajednice jasni, ali i upitala da li postoji još neki projekat čija je realizacija započela.

Nedostaje i odgovor na pitanje da li je Berlinski proces uspeo da ubedi političare iz regiona u to koliko je važno povezivanje unutar samog regiona i povezivanje regiona sa EU.

“Ostaje da vidimo šta će se desiti na samitu u Londonu u julu, pošto je cela agenda usmerena na proširenje, kao i šta nas nakon Londona čeka – da li će se Berlinski proces nastaviti i da li je Poljska mesto održavanja sledećeg samita”, rekla je ona.

Predsednica Foruma za međunarodne odnose EPuS Jelica Minić izrazila je uverenje da će Berlinski proces i nakon samita u Londonu biti nastavljen i podsetila da je on odigrao važnu ulogu u pripremi nove Strategije EU za Zapadni Balkan, objavljene u februaru, jer je u pripremi Strategije u velikoj meri korišćeno ono što se radilo u okviru njega.

Ona je kazala i da će na predstojećem samitu u Londonu dominirati teme koje se tiču bezbednosti, migracija, terorizma, kriminala i korupcije.

Minić je rekla i da je važnost Berlinskog procesa u tome što je afirmisao ulogu civilnog društva u regionu.

Konferencija je bila podeljena u dva panela, a na prvom, pod nazivom „Zašto je Berlinski proces još uvek potreban?“ govorili su generalni sekretar RYCO Đuro Blanuša, istraživač berlinskog Instituta za istraživanja civilizacijskog dijaloga Mateo Bonomi, zamenica načelnika Odeljenja za regionalne inicijative sektora za EU pri Ministarstvu spoljnih poslova Kristina Milosavljević, kao i koordinatorka REKOM-a Nataša Kandić.

Blanuša je istakao da je kancelarija za saradnju mladih jedan od najvidljivijih rezultata Berlinskog procesa, a da je politička podrška ono što ju je učinilo uspešnom.

Mladi su, po drugim rečima, bili vrlo dobro zastupljeni kroz Regionalnu kancelariju za saradnju mladih, ali poručuje da to nije dovoljno, te da ne bi trebalo to da shvate kao rezultat procesa, jer je još uvek prisutan veliki stepen negativnih stavova između zemalja i etničke distance.

O tome kakva je budućnost Berlinskog procesa govorili su Tobi Vogel iz briselskog Centra za studije evropskih politika (CEPS), Nand Shani iz Regionalnog saveta za saradnju, viša naučna istraživačica varšavskog Centra za istočne studije Marta Špala, kao i programska savetnica Evropskog fonda za Balkan Ana Marjanović Rudan.

Konferenciju “Berlinski proces – šta dalje” organizovali su Evropski pokret u Srbiji i fondacija “Fridrih Ebert”.