Nacionalni konsenzus o pitanju pristupanja Evropskoj uniji presudan je element evropskih integracija u Srbiji i drugim zemljama Zapadnog Balkana, zaključak je međunarodne konferencije Veliko proširenje – Pouke za Zapadni Balkan, održane juče u organizaciji Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji povodom obeležavanja Dana Evrope. Učesnici iz Evrope i regiona naglasili su važnost komunikacije o evropskim integracijama, procesu, pravima i obavezama, kako bi se izgradila podrška i spremnost članstvo u EU.

Generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji, Suzana Grubješić, otvorila je konferenciju podsetivši na petnaestu godišnjicu od velikog proširenja, kada je deset zemalja ušlo u Evropsku uniju. Ona je ukazala na to da se EU u međuvremenu promenila, pod uticajem različitih unutrašnjih i spoljašnjih faktora, kao što su ekonomska kriza, migrantska kriza i Bregzit.

„Evropska unija se stalno menja, to je fleksibilna tvorevina koja je zbog ovih izazova promenila pristup u pregovorima sa kandidatima koji su još uvek u procesu pristupanja“- dodala je Grubješić.

Kada je reč o naprektu Srbije na putu ka EU, Grubješić je ukazala na sporo napredovanje u Poglavlju 35, odnosno nepostojanje dijaloga Beograda i Prištine, kao i u oblasti vladavina prava, u poglavljima 23 i 24.

“Ako nema napretka u dijalogu koji bi vodio ka sporazumu Beograda i Prištine, ne možemo da očekujemo da ćemo ubrzati proces integracija”, zaključila je Grubješić.

Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji, ambasador Sem Fabrici, ocenio je politiku proširenja EU kao jednu od najuspešnijih politika Evropske unije. On je rekao da reforme treba da obezbede punu tranziciju ka demokratiji, bezbednosti, medijskim slobodama, investicijama..

“Pristupanje je proces sa ciljem da zemlja bude sposobna da preuzme prava i obaveze članstva” u EU, istakao je Fabrici, dodajući da zbog toga refome moraju da budu kredibilne i održive, ne samo u procesu pristupanja, nego i po stupanju u članstvo, kako bi zemlja mogla da učestvuje u funkcionisanju Unije.

Ambasador Fabrici je naglasio neophodnost razvijanja saradnje i pomirenja u regionu, jer su građani ti koji treba da budu nosioci procesa proširenja.

Prvi panel je bio posvećen iskustvima zemalja koje su pristupile Evropskoj unij u prethodnim talasima proširenja, u periodu 2004-2013. godine. Ambasadorka Rumunije u Srbiji, Oana Popa ponovila je da Rumunija ostaje jedan od najznačajnijih pobornika politike proširenja Evropske unije i izrazila podršku Srbiji u tom procesu.

Hrvatski ambasador Gordan Bakota govorio je o tome da je Hrvatska prva zemlja iz regiona koja će predsedavati Evropskim savetom, šest godina od kada je postala članica i da će se hrvatsko predsedavanje poklopiti sa formiranjem novog saziva Evropske komisije. On smatra da je uloga Hrvatske da insistira na evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana. Bakota je istakao komunikaciju sa građanima kao najveći izazov za svaku državu koja je u procesu proširenja.

Otpravnik poslova ambasade Poljske u Srbiji Andžej Kinđuk rekao je da je Poljska, od pristupanja, jedna od država koja se najbrže razvija što se vidi po porastu BDP-a, kao i da je najveći korisnik evropskih fondova, posebno u oblasti poljoprivrede i regionalnog razvoja. On je zaključio da će angažman Poljske, kao zemlje koja predsedava Berlinskim procesom, dati dodatnu vrednost procesu proširenja na Zapadni Balkan.

Za bivšeg šefa srpske misije pri EU, Duška Lopandića, integrisanje prostora Centralne i Istočne Evrope je najveći evropski uspeh, pored posleratnog pomirenja Nemačke i Francuske. Prema njegovim rečima, proširenje je „pokazatelj daljeg optimizma i vitalnosti EU, zbog čega bi bilo besmisleno da se to pitanje sklanja sa dnevnog reda“.

Profesor Dragan Đukanović istakao je da od dinamike unutrašnje transformacije EU zavisi i tempo njenog proširenja na Zapadni Balkan. On je ukazao i na isključujuće stavove u ovdašnjem javnom mnjenju koji obeležavaju ovaj integracijski put.

Zamenica šefa delegacije EU u Srbiji Mateja Norčić Štamcar objasnila je da je politika uslovljavanja ostala kamen temeljac pristupanja EU, osvrnuvši se na kriterijume iz Kopenhagena koji su jasno odredili modalitet pristupanja Uniji. To je važno, rekla je ona, jer se tako uspostavljaju jasna pravila igre i precizna mapa puta šta država treba da uradi u okviru ovog procesa. Norčić Štamcar je naročito istakla transformativnu ulogu i relevantnost ovih kriterijuma jer ukazuju na to o čemu se tačno pregovara.

„Proširenje na Zapadni Balkan istovremeno politička potreba i mogućnost“, zaključila je ona.

Potpredsednik Evropskog pokreta u Srbiji, Vladimir Međak, ukazao je na to da su proces pristupanja i transformacija Evropske unije međusobno uslovljeni. Uz opasku da se nada da će se tempo proširenja – jedno proširenje po dekadi, nastaviti, dodao je da „nije do proširenja, već do kandidata.“

„Moraju početi da stižu dobre vesti iz Srbije i Zapadnog Balkana, a tada će i podrška za evropske integracije u Srbiji porasti,“ dodao je on.

Konferencija je organizovana u okviru projekta EnlargEUrope, koji sufinansira Evropska unija kroz Program Evropa za građane i građanke.