Odliv mozgova na Zapadnom Balkanu i dalje utiče na socijalnu analizu i pristup zapošljavanju, zaključili su učesnici konferencije „Tržište rada i socijalna analiza na Zapadnom Balkanu: Od podataka do politike“ u zajedničkoj organizaciji Socijalno-ekonomskog foruma Evropskog pokreta u Srbiji i Fondacije Fridrih Ebert. Obrazovanje je važan činilac socijalne politike i zato ima ključno mesto u svakoj debati o tržištu poslova i socijalnoj analizi. Ljudi na Zapadnom Balkanu ne vide perspektivu za karijerno napredovanje, zbog čega je i odliv mozgova akutan problem. Na skupu predstavljeni su osnovni nalazi koji oslikavaju radno okruženje na Zapadnom Balkanu nudeći rešenja za sveprisutan problem nezaposlenosti i nesklada obrazovanja i tržišta rada.

Potpredsednik Evropskog pokreta u Srbiji Vladimir Međak je u svojoj pozdravnoj reči rekao da su pitanja obrazovanja i zapošljavanja i njihovo povezivanje na tržištu bitna tema.

„Region se polako prazni što nije samo posledica dnevnih stvari koliko je to posledica što ljudi ne vide perspektivu u regionu već je traže unutar Evropske unije. Za pristupanje EU važno je da država dostigne nivo tržišne privrede da bi bila konkurentna“, objasnio je Međak.

Panel diskusiju je svojim izlaganjem započela predstavnica Direktorata za zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluziju Evropske komisije Kristijane Vestfal. Ona je rekla da njen direktorat prati „proces pridruživanja zemalja Zapadnog Balkana kroz implementaciju odredbi Poglavlja 19 pristupnih pregovora“.

„Najveći uspeh što smo uspostavili dijalog sa državama tako da sada imamo 35 državama sa kojima se razgovara o ekonomskim reformama u državama koje su u procesu pristupanja EU,“ istakla je Vestafl i zaključila da je za  poboljšanje celokupne socijalne situacije u regionu Zapadnog Balkana ključno smanjivati razlike u stepenu nezaposlenosti.

Profesorka socijalne politike na Univerzitetu u Mostaru, Nikolina Obradović, analizirala je osnovne indikatore siromaštva u BiH. Ona je rekla da se istraživanja vezana za siromaštvo odvijaju sporadično, jer se i ankete odvijaju sporadično.

Obradović je govorila kako se u BiH koristi različita metodologija u odnosu na EU pa je zato distribucija dohotka i potrošnje drugačija i zato se dobijaju drugačiji rezultati. Rizik od siromaštva za one koji u BiH rade honorarno ili delimično radno vreme iznosi 40% zbog čega su oni u Bosni i Hercegovini posebno ugroženi, ističe Obradović i zaključujući da je realna cena rada niža od minimalne plate.

Profesorka na Institutu za socijalni rad i socijalnu politiku Filozofskog Fakulteta u Skoplju, Maja Gerovska Mitev govorila je o stanju u Severnoj Makedoniji. Ona je istakla važnost pristupa socijalnoj zaštiti za one ljude koji nemaju stalno zaposlenje po osnovu ugovora što je statutarno ali je drugačije u praksi. Mitev je takođe ukazala na trend povećanja samozaposlenih građana Severne Makedonije u periodu od 2007. do 2018. godine.