U Medija centru u Beogradu predstavljena je publikacija Perspektive sporazuma iz tehničkog dijaloga Beograda i Prištine u izdanju Grupe za zagovaranje javnih politika Beograda i Prištine.

Publikacija predstavlja zbirku članaka o koristima sporazuma koji proizilaze iz tehničkog dijaloga između Beograda i Prištine pod okriljem Evropske unije. U člancima se ističe efekat koji sporazumi imaju na život građana, kao i postignuća tehničkog dijaloga u normalizaciji odnosa dveju strana. Autori članaka, građani i stručnjaci iz Srbije i sa Kosova, donose svoja lična stanovišta i iskustva o rezultatima niza tehničkih sporazuma, pružajući takođe konkretne preporuke za poboljšanje primene ovih sporazuma i identifikuju nove prepreke koje treba rešiti u kontekstu napora za normalizaciju odnosa.

Jelica Minić, predsednica Evropskog pokreta u Srbiji, na početku je istakla da je bilo pravo zadovoljstvo raditi na ovom projektu i da sve članice konzorcijuma ostaju uporne da i dalje rade na promociji normalne komunikacije među građanima.

“Autori ovih tekstova pred vama upravo to i jesu, građani i stručnjaci koji daju svoj pogled na život u ovim okolnostima”, rekla je Minić i objasnila da se u knjizi nalaze njihova lična iskustva o pozitivnim rezultatima niza sporazuma iz tehničkog dijaloga, poput onih o energetici, slobodi kretanja, pravosuđu, carinskim pečatima, integrisanom upravljanju granicom (IBM) ) i sporazuma o prevozu opasne robe (ADR).

Cilj celog projekta da se građanima i građankama svih zajednicana Kosovu i u Srbiji pomogne da razumeju šta je to što zaista utiče na promene u njihovim životima, dodala je Sonja Liht, predsednica Beogradskog fonda za političku izuzetnost BFPI.

Marko Savković, programski direktor BFPI, rekao je da je za proteklih 16 meseci u okviru projekta realizovano ukupno 66 aktivnosti, kako u Srbiji, tako i na Kosovu. Između ostalog, priređeno je 17 kolumni i tekstova koji su objavljeni u srpskim i kosovskim medijima, čija je glavna ideja bila da dovedu u pitanje uvrežene narative kada su u pitanju odnosi ove dve zajednice.On smatra da se time šalje poruka građanima da je važno da proces bude transparentan i da se zna šta je dogovoreno te da se postignuti rezultati interpretiraju na isti način.

Na događaju je učestvovalo i dvoje autora tekstova iz publikacije – Jovana Radovanović, izvršna direktorka Nove društvene inicijative iz Severne Mitrovice i Nikola Burazer, programski direktor Centra savremene politike i izvršni urednik portala European Western Balkans.

Radosavljević je govorila o tome u kojoj se meri život promenio za građane nakon pokretanja briselskog dijaloga.

“Situacija je danas drastično drugačija nego pre 2011. godine, kada nije bilo moguće zamisliti da se putuje po Kosovu, posebno sopstvenim automobilom, unapređen je suživot, Srbi su postali deo prištinskih institucija, izbori se odžavaju po kosovskom sistemu”, rekla je ona.

Prema njenim rečima na jugu ipak postoji velika etnička distanca, zbog realnih razloga, ali o zbog stereotipa.

Nikola Burazer je podsetio na velike kontroverze koje su pre desetak godina izazivali slučajni susreti čelnika Srbije i Kosova i koliko se o tome danima pisalo. Pre dve, pet, deset godina, kaže on, bilo je potpuno nezamislivo mnogo toga što danas imamo.