Sa približavanjem rešenja, lideri EU otvorili su rasprave o vetu na budžet EU i Fond za oporavak. Istražujemo slovenačke, holandske, grčke i finske članke o tom pitanju.

Slovenija: Pregovori o budžetskoj krizi

Delo piše o rešenju budžetskog pitanja koje je nedavno predložilo nemačko predsedavanje Savetom Evropske unije. Nakon intenzivnih pregovora na najvišem političkom nivou, kraj mađarsko-poljske blokade višegodišnjeg budžeta EU i Fonda za oporavak čini se nadomak. Kompromis između Saveta EU i članova Evropskog parlamenta oko uslovljavanja plaćanja vladavinom zakona ostaće netaknut. Međutim, njegova primena u praksi biće odložena, jer predlog kaže da Sud pravde Evropske unije prvo mora da dokaže pravnu osnovu za mehanizam vladavine prava. Ovo rešenje je pripremljeno sa posebnom izjavom kako bi se uzele u obzir mađarske i poljske rezerve. Predlog, koji je izradila nemačka kancelarka Angela Merkel, osigurava da se propisi o opštem režimu uslovljavanja primjenjuju na budžet EU i Fond za oporavak. Mađarskoj i Poljskoj je osigurano da će primena sporazuma priznati nacionalni identitet država članica u njihovim osnovnim političkim i ustavnim strukturama. U predlogu se navodi da će „primena mehanizma uslovljavanja prema Uredbi biti objektivna, pravična, nepristrasna i zasnovana na činjenicama, obezbeđujući odgovarajući postupak, nediskriminaciju i jednak tretman država članica“.

Finska : Borba do cilja

Helsingin Sanomat komentariše finsku perspektivu pregovora i predloženi kompromis. Prema Sanni Marin, premijerki Finske, mehanizam vladavine zakona trebalo bi što pre da se uvede u raspodelu novca EU. “Lično bih započela pričom o mesecima, a ne godinama”, rekla je Marin u četvrtak kada je doputovala u Brisel na samit EU. Prema trenutnom kompromisu, ne očekuje se da mehanizam vladavine zakona stupi na snagu još dve godine, dok se ne oceni na Evropskom sudu pravde. Raspored je od velike važnosti za Mađarsku, koja se usprotivila mehanizmu, jer bi se sledeći izbori u zemlji trebali održati 2022. Za Finsku prethodni sporazum sa Evropskim parlamentom o mehanizmu neće biti promenjen, objasnio je Marin . Dolaskom na samit, nemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da je poslednjih dana vrlo intenzivno radila na kompromisu. „To bi takođe bila važna demonstracija sposobnosti EU da deluje ako želimo da postignemo ovaj cilj“, rekla je Merkel. U svojoj izjavi po dolasku u Brisel, mađarski premijer Viktor Orban rekao je da se „danas borimo za jedinstvo kontinenta i pobedu zdravog razuma“

Holandija: Dodatne garancije

Trouv izveštava o sumnjama koje je holandski premijer Mark Rutte izrazio u vezi sa nemačkim predlogom kada je stigao u Brisel na samit EU. Rutte želi dodatne garancije pre nego što u ime Holandije pristane na kompromis oko uslova vladavine zakona. Ovog četvrtka su Mađarska i Poljska nagovestile da je dotični kompromis dovoljan da odbace veto na budžet EU. S druge strane, Rutte je manje uveren. „Nisam ni negativan ni pozitivan, već neutralan“, rekao je premijer po dolasku u Brisel na dvodnevni evropski samit krajem godine. Jednoglasni sporazum o kompromisu je od suštinskog značaja za uklanjanje blokade višegodišnjeg budžeta EU (2021. – 2027.) i Fonda za oporavak. Sa pravne tačke gledišta, čini se da dodatna izjava u kompromisu ne umanjuje mehanizam vladavine zakona koji je većina zemalja usvojila prošlog meseca. Međutim, sistem je isključivo namenjen garantovanju odgovornog korišćenja fondova EU. Postoje i drugi postupci za pridržavanje osnovnih principa vladavine prava, poput nezavisnosti pravosudnog sistema i slobode štampe. U međuvremenu, Mađarska i Poljska predstavile su kompromis kao ličnu pobedu. „Uspešno smo neutralisali svoje neprijatelje“, rekao je mađarski premijer Viktor Orban na Fejsbuku. „Sada imam jedan zadatak, da sprovedem zdrav razum.“

Grčka: Herkulovski zadatak

Ta Nea piše o važnosti postizanja sporazuma u ​​pregovorima o budžetu i Fondu za oporavak za Grčku. Nekoliko zemalja, posebno onih sa visokim pokazateljima duga, uglavnom podržavaju oporavak putem fondova EU, pri čemu je Grčka samo od 2021. godine od Fonda za oporavak očekivala više od 5 milijardi evra. Grčka vlada već je poslala nacrt za investicioni i reformski plan zemlje u Brisel, zahtevajući ukupno 32 milijarde evra. Ovi resursi će pomoći zemljama koje primaju velike dotacije iz Fonda da se manje zadužuju na finansijskim tržištima i kao rezultat toga imaju srazmerno manja opterećenja duga. Paolo Gentiloni, evropski komesar za ekonomiju, nedavno je izjavio da će EU nastaviti bez Mađarske i Poljske, čak i ako i dalje pokušavaju da ulože veto. Većina ekonomskih analitičara deluje optimistično u pogledu ishoda spora, ocenjujući da će on biti rešen na ovaj ili onaj način.