Ove nedelje, Evropska komisija je objavila svoj prvi Izveštaj o vladavini prava, dok lideri EU nastavljaju pregovore o narednom dugoročnom budžetu i mogućnosti vladavine zakona. Upoređujemo stavove iz Češke, Nemačke, Španije i Mađarske.

Češka: Česi i bilansi

Idnes piše o proceni Izveštaja o vladavini prava za 2020. godinu za Češku, Slovačku i još četiri istočnoevropske zemlje. Izveštaj EU pokazuje zabrinutost Komisije u vezi sa slučajevima korupcije na visokom nivou, koji u gore spomenutim zemljama nisu dovoljno istraženi. Potpredsednica Evropske komisije, Vera Jourova opisuje sebe kao izuzetno svesnu učinka, koji odsustvo vladavine zakona ima na ljude, budući da je “odrasla u komunističkoj Čehoslovačkoj”. Što se Češke tiče, izveštaj spominje istrage o zloupotrebi fondova EU i potencijalnim sukobima interesa. Iako je sloboda izražavanja zagarantovana u Češkoj, rad medijskih kompanija nije u potpunosti oslobođen uticaja njihovih vlasnika. Najveća zabrinutost Komisije odnosi se na situaciju u Mađarskoj i Poljskoj. U ponedeljak se predsednica Komisije Ursula von der Lajen zauzela za Jourovu, nakon što je Viktor Orban zatražio njenu ostavku. Orban je smatrao da je Jourova uvredila mađarski narod rekavši da se u Mađarskoj stvara “bolesna demokratija”. Jourova nije želela da bude umešana u lične napade, ali je ipak naglasio da bi “trebalo kritički razgovarati, ako je potrebno, o postupcima vlada i izabranih predstavnika.”

Nemačka: Potreba za konsenzusom

Der Spiegel piše o odbacivanju Izveštaja o vladavini prava od strane dva komesara. Mađar Oliver Varhelji, komesar za proširenje i susedstvo i poljak Januš Vojćehovski, komesar za poljoprivredu, odbili su da podrže izveštaj. Korišćenje nacionalne politike u Kolegijumu komesara sada utiče na donošenje odluka u Evropskoj komisiji. Suprotno onome čemu smo se nadali, ovaj prvi Izveštaj o vladavini prava nije uspeo da unese mir u žestoku raspravu o vladavini prava u Evropi, delom i zato što se njegova kritika ne mora smatrati nepristrasnom. Iznad svega, Mađarska i Poljska su često optužene, jer su njihove vlade godinama razjedale demokratiju i vladavinu prava.

Španija: Vođenje računa

El Pais izveštava o sukobima oko budžeta EU između Evropskog parlamenta i Nemačke, trenutno predsedavajuće Savetom EU. Poslanici EP žele da se evropski fondovi ukinu onim državama članicama čije Vlade nastoje da podrivaju vladavinu prava. Evropski parlament moraće da glasa o predlogu, ali poslanici EP žele konkretnije i snažnije mere kada se uoče “generalni nedostaci”. Nemački predlog, međutim, govori o „kršenjima“ vladavine zakona, ali samo kada utiče na budžetska pitanja. Nemački zvaničnici pozivaju Evropski parlament da se složi, posebno zato što su pregovori početkom jula pokazali poteškoće u postizanju konsenzusa o budžetu EU. Mađarski čelnik, Viktor Orban rekao je da njegov Parlament neće podržati predlog kojim se traže strože mere. Zemlje severne Evrope, poput Holandije, s druge strane, branile su povezivanje evropskih fondova sa načelima vladavine zakona. Ostale države članice žele da postignu sporazum kako bi se postigao ekonomski oporavak.

Mađarska: Poljaci podeljeni

Portfolio.hu suočava mađarski i poljski pristup nemačkom predlogu za budžet EU sa pristupima severnih država članica. Nemačka je izmenila predlog i predstavila ga ostalim stalnim ambasadorima EU. Međutim, Poljska i Mađarska, kao i severnoevropske države članice, usprotivile su se predloženom kompromisu, doduše iz različitih razloga. Poljsko-mađarski tabor se ne slaže sa uslovima vladavine prava. Mađarska ministarka pravde, Judit Varga već je nagovestila da je novi nemački predlog neprihvatljiv. S druge strane, severne zemlje zahtevaju još strože uslove vladavine zakona. Majkl Klaus, nemački poslanik u EU, rekao je da je njegova „zabrinutost porasla zbog toga što, uz žestoku raspravu o mehanizmu vladavine zakona u EU, ali i u Savetu država članica, sve češće nailazimo na blokadu pregovora o budžetu.” Nemački zvaničnici nastoje da postignu dogovor o ovom pitanju u roku od nekoliko nedelja. Sada se postavlja pitanje: kako će doći do kompromisa i po koju cenu?