KREIRANJE SPOLJNE POLITIKE U SRBIJI: INSTITUCIONALNI I VANINSTITUCIONALNI ČINIOCI
KREIRANJE SPOLJNE POLITIKE U SRBIJI: INSTITUCIONALNI I VANINSTITUCIONALNI ČINIOCI
Forum za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji, organizovao je 17.oktobra 2007. godine javnu debatu „Kreiranje spoljne politike u Srbiji: institucionalni i vaninstitucionalni činioci“.
Formulisanje spoljne politike i određivanje njenih osnovnih smernica predstavlja poseban izazov za političke elite zemalja u tranziciji. To se prvenstveno odnosi na duboko i višestruko podeljena društva u kojima ne postoji osnovni konsensus u vezi sa spoljnopolitičkim prioritetima. Cilj debate je da se javno daju odgovori na pojedina pitanja koja se u domaćoj javnosti često postavljaju: Koji institucionalni i vaninstitucionalni činioci utiču na formulisanje spoljne politike Srbije? Koliki je značaj partijskih elita na određivanje spoljnopolitičkih prioriteta Srbije? Kakav je odnos Srbije prema nekim ključnim činiocima savremenih međunarodnih odnosa – Evropskoj uniji, NATO-u, Ruskoj Federaciji i Sjedinjenim Američkim Državama?
Uvodna izlaganja imali su:
- Živorad Kovačević, predsednik Evropskog pokreta u Srbiji,
- Jovan Teokarević, docent na Fakultetu političkih nauka
- Dušan Lazić, član Foruma za međunarodne odnose
- Pavle Janković, direktor ISAC fond
Moderator: Ivo Visković, predsednik Foruma za međunarodne odnose
Polazišta za raspravu su bila:
Proces kreiranja spoljne politike Srbije – karakteristike i problemi
- na koji način se institucionalno formuliše spoljna politika Republike Srbije (odnos nadležnosti između Predsednika Republike, Vlade i Narodne skupštine)?
- uticaj političkih partija i partijskih elita na određivanje spoljnopolitičkih prioriteta Srbije,
- vaninstitucionalni činioci koji utiču na oblikovanje spoljne politike Srbije — javno mnenje, stručni i naučni krugovi, nevladine organizacije, mediji, krupni kapital, privrednici, itd.
- uticaj oružanih snaga i bezbednosnog sektora na formulisanje spoljnopolitičkih prioriteta Republike Srbije
- podeljenost srpskog društva (osnovne linije podele – autoritarno-demokratsko, tradicionalno-proevropsko, etnonacionalno-građansko, itd.) i njen uticaj na formulisanje spoljne politike,
- multietnički karakter Srbije i utvrđivanje spoljnopolitičkih ciljeva.
Šta su prioritetni ciljevi spoljne politike Srbije i postoji li saglasnost oko toga
- pristrupanje Srbije Evropskoj uniji: između optimizma i evroskepticizma,
- Kosovo i spoljna politika Srbije,
- članstvo u NATO – da ili ne?
- Srbija i Sjedinjene Američke Države: idemo li ka novom zaoštravanju odnosa?
- odnosi Ruske Federacije i Srbije,
- rešavanje međudržavnih odnosa između zemalja Zapadnog Balkana i odnos Srbije prema multilateralnim inicijativama za saradnju u regiji (Pakt za stabilnost u Jugoistočnoj Evropi/Regionalni savet za saradnju, Proces saradnje u Jugoistočnoj Evropi i Centralnoevropska inicijativa),
- spoljnopolitička dimenzija ekonomskih interesa Srbije i
- energetska bezbednost i spoljna politika Srbije.