KREIRANJE SPOLJNE POLITIKE U SRBIJI: INSTITUCIONALNI I VANINSTITUCIONALNI ČINIOCI

Forum za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji, organizovao je 17.oktobra 2007. godine javnu debatu „Kreiranje spoljne politike u Srbiji: institucionalni i vaninstitucionalni činioci“. 
Formulisanje spoljne politike i određivanje njenih osnovnih smernica predstavlja poseban izazov za političke elite zemalja u tranziciji. To se prvenstveno odnosi na duboko i višestruko podeljena društva u kojima ne postoji osnovni konsensus u vezi sa spoljnopolitičkim prioritetima. Cilj debate je da se javno daju odgovori na pojedina pitanja koja se u domaćoj javnosti često postavljaju: Koji institucionalni i vaninstitucionalni činioci utiču na formulisanje spoljne politike Srbije? Koliki je značaj partijskih elita na određivanje spoljnopolitičkih prioriteta Srbije? Kakav je odnos Srbije prema nekim ključnim činiocima savremenih međunarodnih odnosa – Evropskoj uniji, NATO-u, Ruskoj Federaciji i Sjedinjenim Američkim Državama?

Uvodna izlaganja imali su:

  • Živorad Kovačević, predsednik Evropskog pokreta u Srbiji,
  • Jovan Teokarević, docent na Fakultetu političkih nauka
  • Dušan Lazić, član Foruma za međunarodne odnose
  • Pavle Janković, direktor ISAC fond

Moderator: Ivo Visković, predsednik Foruma za međunarodne odnose


Polazišta za raspravu su bila:

Proces kreiranja spoljne politike Srbije – karakteristike i problemi

  • na koji način se institucionalno formuliše spoljna politika Republike Srbije (odnos nadležnosti između Predsednika Republike, Vlade i Narodne skupštine)?
  • uticaj političkih partija i partijskih elita na određivanje spoljnopolitičkih prioriteta Srbije,
  • vaninstitucionalni činioci koji utiču na oblikovanje spoljne politike Srbije — javno mnenje, stručni i naučni krugovi, nevladine organizacije, mediji, krupni kapital, privrednici, itd.
  • uticaj oružanih snaga i bezbednosnog sektora na formulisanje spoljnopolitičkih prioriteta Republike Srbije
  • podeljenost srpskog društva (osnovne linije podele – autoritarno-demokratsko, tradicionalno-proevropsko, etnonacionalno-građansko, itd.) i njen uticaj na formulisanje spoljne politike,
  • multietnički karakter Srbije i utvrđivanje spoljnopolitičkih ciljeva.

Šta su prioritetni ciljevi spoljne politike Srbije i postoji li saglasnost oko toga

  • pristrupanje Srbije Evropskoj uniji: između optimizma i evroskepticizma,
  • Kosovo i spoljna politika Srbije,
  • članstvo u NATO – da ili ne?
  • Srbija i Sjedinjene Američke Države: idemo li ka novom zaoštravanju odnosa?
  • odnosi Ruske Federacije i Srbije,
  • rešavanje međudržavnih odnosa između zemalja Zapadnog Balkana i odnos Srbije prema multilateralnim inicijativama za saradnju u regiji (Pakt za stabilnost u Jugoistočnoj Evropi/Regionalni savet za saradnju, Proces saradnje u Jugoistočnoj Evropi i Centralnoevropska inicijativa),
  • spoljnopolitička dimenzija ekonomskih interesa Srbije i
  • energetska bezbednost i spoljna politika Srbije.