Koliki je značaj obnove i očuvanja ovih lokaliteta, siguran sam da ni sami nismo svesni u ovom trenutku. Radi se o nemerljivoj pomoći Evropske unije za očuvanje onoga što smo nasledili od naših predaka i što ćemo ostaviti onima koji će doći posle nas.

Ilija Gavrilović, član Foruma mladih Evropskoj pokreta u Srbiji , Član Foruma mladih Evropskog pokreta u Srbiji

Opšte poznata činjenica je da je Srbija izuzetno bogata kulturno-istorijskim nasleđem. Na našoj teritoriji moguće je pronaći različite lokalitete koji svedoče o burnim istorijskim vremenima i značajnim istorijskim ličnostima- od ostataka Vinčanske kulture, najdrevnije neolitske civilizacije u Evropi i jedne od prvih civilizacija u Evropi uopšte, preko Felix Romuliana-e i srednjovekovnih pravoslavnih manastira pa sve do velelepnog izdanja Hrama Svetog Save, jedne od najvećih pravoslavnih crkvi na svetu.

Međutim, postoje i mnogi lokaliteti u Srbiji koji decenijama, ili bolje rečeno vekovima, propadaju usled nebrige društva i nezainteresovanosti nadležnih institucija da ih očuvaju. Ovakva sudbina je više decenija pratila tvrđavu i franjevački samostan u Baču. Ovaj tekst verovatno ne bi bio napisan da nije bilo dobre volje i napora kod pojedinaca u Srbiji, te pomoći Evropske unije (EU) koja je putem fondova tačnije programa EU prekogranične saradnje Mađarska-Srbija obnovila tvrđavu i samostan u Baču. Zahvaljujući publicitetu koji su dobili nakon obnove, danas su tvrđava i samostan daleko poznatiji u Srbiji nego što je to bio slučaj ranije. Prošlog leta, tvrđava je postala jedna od najvećih turističkih atrakcija u Srbiji. Instagram i Fejsbuk su bili preplavljeni slikama tvrđave u Baču, što ima ogroman značaj za povećanje broja turista u malom mestu kakav je Bač, a to će na koncu uticati i na poboljšanje privredne situacije u ovoj opštini.

Treba ipak napomenuti o kakvim je lokalitetima reč, te kakav značaj imaju za Srbiju,Mađarsku, Evropsku uniju, pa i celokupnu evropsku civilizaciju.

Franjevački samostan u Baču, kao i crkvu Uznesenja Marije koja se nalazi u sklopu njega, osnovali su daleke 1169. godine krstaši krstaškog reda Svetog Groba Jerusalimskoga. Građeni su u romaničkom stilu i veoma su slični crkvama i samostanima koji su to vreme podizani u današnjoj Nemačkoj i ostatku Zapadne Evrope. Međutim, 1241. godine samostan i crkvu su opustošili Tatari, da bi krajem tog veka i crkva i samostan bili ponovo obnovljeni, ali u gotičkom stilu. Odlukom mađarskog kralja Andrije III Arpada 1300. godine samostan postaje franjevački i to ostaje do današnjeg dana. U periodu 1526-1688. godine samostan i crkva bili su pretvoreni u džamiju jer su u to doba Osmanlije kontrolisali najveći deo današnje teritorije Mađarske, Hrvatske i Srbije. Nakon što su Austrijanci, krajem 17. veka, ponovo povratili najveći deo današnje Vojvodine, u samostan su se vratili franjevci. Tokom 18. veka izvršena je velika obnova crkve i samostana, kada su i dobili današnji izgled. Značaj ovog kulturno-istorijskog dobra ogleda se i u biblioteci, koja se nalazi u sklopu samostana, u kojoj se čuvaju mnogobrojne knjige koje datiraju iz perioda 15-20.vek. U samostanu, se pored knjiga, čuvaju i značajni stari predmeti, tkanine i posuđe iz istog perioda. Dodatno, crkva i samostan su 1990. godine proglašeni za spomenik kulture od izuzetnog značaja za Srbiju, čime su dobili i državnu zaštitu. Pre dve godine, franjevački samostan je u potpunosti obnovljen zahvaljujući finansijskoj pomoći Evropske unije, koje je za tu svrhu izdvojila oko 900 000 evra, a Republika Srbija oko 100 000 evra.


Tvrđavu u Baču izgradio je u 14. veku (između 1338. godine i 1342. godine) mađarski vladar Karlo Robert Anžujski, kako bi ojačao tadašnju granicu svojeg carstva usled srpsko-ugarskih sukoba u tom periodu. Međutim, tvrđava se konstantno nadograđivala naredne dva veka i danas predstavlja najznačajnije i najbolje očuvano srednjovekovno utvrđenje na području Vojvodine. Tokom 16. veka, tačnije 1529. godine, tvrđava je bila osvojena od strane Osmanlija na njihovom pohodu prema Beču i oni će u njoj boraviti sve do 1686. godine, kada su je Austrijanci ponovo povratili. Tvrđava je teško postradala početkom 18. veka u poznatom ustanku Mađara protiv Habsburga, predvođenih Ferencom Rakocijem. Naime, 1704. godine mađarski ustanici su tvrđavu minirali i delimično uništili, nakon čega je vekovima bila zapuštena. Godine 1948. godine, tvrđava je dobila status spomenika kulture, da bi nešto kasnije celokupno područje tvrđave i podgrađa proglašeno kulturno-istorijskom celinom od izuzetnog značaja za Srbiju. Posebnu znamenitost tvrđave predstavlja kula Donžon, koja ima pet spratova, dok se na prvom i trećem spratu nalazi izložba arheoloških predmeta iskopanih na području tvrđave i njene okoline.

Obnova tvrđave započela je pre deceniju i po, a na obnovi i restauraciji tvrđave Srbija je prvobitno sarađivala sa Savetom Evrope i Republikom Italijom, a kao rezultat te saradnje projekat “Drevni Bač sa okolinom” upisan je na Preliminarnu listu svetskog nasleđa 2010. godine. Zatim je Srbija blisko sarađivala sa Evropskom unijom na daljoj obnovi i restauraciji tvrđave, pa je došlo do otvaranja edukativnog centra u podgrađu tvrđave, gde se nalazi i sedište fonda “Vekovi Bača”. Zahvaljujući EU Programu prekogranične saradnje Mađarska-Srbija izdvojeno je više od 300 000 evra za obnovu tvrđave. Posebno je značajno da su u obnovi tvrđave, u okviru programa, sarađivali opština Bač iz Srbije i opština Bačboršod iz Mađarske, čime se pokazalo koliko je značajna regionalna saradnja i da kulturno nasleđe “ne poznaje granice”.
Tvrđava Bač dobila je i veliko priznanje Evropske unije za kulturno nasleđe- “Evropa nostra 2018”.

Evropska unija je u proteklom periodu pomogla Srbiji da obnovi mnogobrojne kulturno-istorijske lokalitete- Sinagogu u Subotici, tvrđavu u Golupcu, arheološko nalazište Lepenski vir, kao i tvrđavu i samostan u Baču. Koliki je značaj obnove i očuvanja ovih lokaliteta, siguran sam da ni sami nismo svesni u ovom trenutku. Radi se o nemerljivoj pomoći Evropske unije za očuvanje onoga što smo nasledili od naših predaka i što ćemo ostaviti onima koji će doći posle nas.

Izvori:

Franjevački samostan, Opština Bač, internet prezentacija- https://bit.ly/31MVJWU ; pristupljeno 3.4.2021. godine

Tvrđava, Opština Bač, internet prezentacija- https://bit.ly/3sQTiib ; pristupljeno 3.4.2021. godine

Bačka tvrđava, Ministarstvo za evropske integracije, internet prezentacija- https://bit.ly/3fGdxLO ; pristupljeno 3.4.2021. godine

“Otvoren obnovljeni Franjevački samostan u Baču”, Delegacija Evropske unije u Srbiji, 27.6.2019. godine- https://bit.ly/3cMPWqB ; pristupljeno 3.4.2021. godine

“Otvoren Franjevački samostan”, RTS, 27.6.2019. godine- https://bit.ly/3fAU3rQ ; pristupljeno 4.4.2021. godine