Na Okruglom stolu, održanom 31. oktobra, u okviru mentorskog programa za žene „Podeli svoje znanje“ govorile smo o uvek aktualnoj temi „Rodna ravnopravnost u preduzetništvu i biznisu“. Cilj diskusije bio je da razmotrimo položaj žena u ovim sferama, prepreke, izazove, stereotipe sa kojima se susreću, i kako se protiv njih bore. Posebno smo se osvrnule i na pitanje koliko je pandemija COVID-19 pogodila žene, i kako se one nose sa „novom normalnošću“.

Panelistkinje su bile Sofija Bajić, predsednica udruženja Biznis na štiklama, Ana Nešić, preduzetnica i menadžerka u LastObject firmi, Anđela Cvetković, digital quality menadžerka u Direct Media i Jelena Hrnjak, aktivistkinja i jedna od pokretačica socijalnog preudzeća Bagel Bejgl. Okrugli sto moderirala je Zorana Milovanović, projektna menadžerka u Evropskom pokretu u Srbiji.

U Srbiji ima 30% žena preduzetnica, a čak 68% njih se opredeljuje za preduzetništvo iz nužde, jer ne može naći posao. Pandemija COVID-19 otežala je razvoj položaja u sferi ekonomije, postavivši dodatne izazove mnogim ženama kroz zahtev da se prilagode „novoj normalnoj situaciji”. Nalazi rodne analize COVID-19 Misije OEBS-a u Srbiji pokazuju da se većina intervjuisanih žena preduzetnica zadužila kako bi osigurala poslovanje već nakon prvih 45 dana vanrednog. Pored toga, mnogi preduzetnici i preduzetnice strahuju da će naredni talas COVID- 19 negativno pogoditi i one koji su uspeli da prebrode taj prvi nalet krize.

Sofija Bajić osnovala je svoju firmu Vitalon. Uvidevši i na ličnom iskustvu, da se ne govori dovoljno o ženskom preduzetništvu, osniva klub „Biznis na štiklama“. Vizija ovog udruženja jeste da osnaži preduzetnice, kako u Srbiji tako i u regionu, da poveća vidljivost žena u privrednom sektoru, ali i da im pruži mogućnost umrežavanja i edukovanja. Korona je najteže pogodila žene, i kao jedan način da se sa tim izbori, klub je pokrenuo projekat „Ona može sve“, čiji je cilj edukovanje samohranih majki veštinama za posao virtuelne asistentkinje.

Podaci pokazuju da su žene manje zaposlene, da zarađuju u proseku 12 % manje od muškaraca i češće su izložene diskriminaciji i uznemiravanju na radnom mestu. Takođe, na rukovodećim pozicijama nalazi se samo 30% žena. Anđela Cvetković, Digital Quality Menadžerka u Direct Media United Solutions bila je jedno vreme jedina žena u timu. Primećuje kako  žene vuku veliki deo posla u kompaniji i da im se često „uvaljuju“ poslovi koje niko ne želi da radi, pogotovo oni koji zahtevaju veću preciznost. Iako su u velikim sistemima plate jednake za isti rad, ženama je opet teže da se istaknu, moraju da rade duplo više, a čak i u najuređenijim sistemima postoji mehanizmi da se žene skrajnje.

Jelena Hrnjak, učestvovala je u osnivanju socijalnog preduzeća Bagel Bejgl, u želji da zaokružili put oporavka žene koje vodi NVO Atina. Cilj ovog ženskog preduzeća bio je da se obezbedi održivost programa oporavka za žrtve trgovine ljudima. Jelena primećuje kako žene, pogotovo one iz marginalizovanih grupa, ređe rizikuju, a to je zapravo ključna stvar za pokretanje biznisa.

Sada je za žene preduzetnice važnije da svoje poslovanje prilagode uslovima digitalnog poslovanja i u skladu sa novim okolnostima redefinišu svoje poslovne planove. Ana Nešić je osnivačica platforme „Mali proizvođači hrane u Srbiji“, posvećene okupljanju malih proizvođača i ljubitelja domaće hrane. Time obezbeđuje tržište za njihove potrebe, edukacije i osnaživanje poljoprivrednika. U toku svog rada promenila je dosta timova, i baš su žene bile one koje su uvek bile pune podrške. Sada u saradnji sa preduzetnicima na ruralu primećuje da su žene one koje su sklone tome da probaju nove stvari. Kovid jeste poremetio poslovanje, ali Ana zapaža kako „žene zmajevi“ nisu nimalo obeshrabrene, već su pune energije, spremne da prihvate promene.

Svedoci smo društvenih problema u vidu diskriminacije i stereotipa, nepostojanja jednakih šansi za sve u oblasti preduzetništva i biznisa. Dok god primećujemo i delamo, donosimo male pobede u svojoj okolini, a menjanjem svog mikrokosmosa na bolje, donećemo promene i u društvu u celini.

Drugi deo posvetile smo evaluaciji sa mentorinama i mentorkama. Osvrnule smo se na napredak proteklih meseci i sumirale utiske, zahvaljujući kojima ćemo planirati dalje korake u programu “Podeli svoje znanje”. Govorile smo o izazovima I frustracijama, uspesima i načinima na koje je program pomogao. Zaključak je da, uprkos otežavajućim okolnostima koje je pandemija donela, želja za ličnim i profesionalnim napretkom učesnica nije opala.