I CSR i SE doborovoljno sprovode društveno odgovorno poslovanje. Oba tipa preduzeća su motivisana da pored obaveznosti zakonodavnog sistema, idu korak dalje u davanju doprinosa razvoju zajednica, bavljenjem društvenim i ekološkim izazovima kroz poslovanje. Razvoj vrednosnog sistema u organizaciji poslovanja nije obaveza nametnuta propisima, već sveukupna osvešćenost zaposlenih koji čine preduzeće po pitanju odnosa prema zajednici, a iskazana je kroz durštveno odgovornu poslovnu politiku.

Zorana Milovanović , Asistentkinja na projektu, Evropski pokret u Srbiji

U naredna dva teksta u okviru bloga o socijalnim javnim nabavkama, pokušaćemo da pojasnimo zašto ovaj koncept javnih nabavki prednost daje socijalnim preduzećima, u odnosu na profitna preduzeća.

Iako je razlika između socijalnih i korporativnih preduzeća više nego jasna, potreba za pojašnjenjem se pojavljuje u odnosu socijalnih preduzeća i društveno odgovornih korporativnih preduzeća.

Socijalne javne nabavke podrazumevaju nabavke pri kojima država kao naručilac zahteva da ponuđači pored proizvodnje dobara, pružanja usluga i izvođenja radova stvaraju pozitivan društveni uticaj ili direktno daju doprinos rešavanju nekog društvenog problema u zajednici. Upravo osnovna ideja socijalnih javnih nabavki upućuje da će se među ponuđačima najpre naći društveno odgovorne kompanije i socijalna preduzeća.

Društvena odgovornost je ono što povezuje društveno odgovorne kompanije i socijalna preduzeća, ali se ova dva koncepta u mnogim segmentima poslovanja i društvene odgovornosti u potpunosti razlikuju. Socijalne javne nabavke ipak bi, obzirom na svoj osnovni cilj, najpre zahtevale učešće socijalnih preduzeća. Kako bi bilo jasnije zašto prednost treba dati socijalnim preduzećima pri sprovođenju javnih nabavki, potrebno je napraviti komparativnu analizu i sagledati gde postoje sličnosti, a gde razlike u ova dva koncepta.

U prvom tekstu koji se bavi pređenjem kompanija sa razvijenom praskom društvene odgovornosti (CSR – corporate social responsibility) i socijalnih preduzeća (SE – social enterprises) izdvajamo pregled sličnosti u konceptima. Četiri glavne sličnosti između CSR i SE ogledaju se u četiri glavna segmenta: reagovanje na društvene promene, pozicije tržišnih aktera, razvoj osećaja odgovornosti i doborovoljnost u primeni koncepta društvene odgovornosti u poslovanju.

 

Reagovanje na društvene promene

I CSR (corporate social responsibility) i SE (social enterprises) su koncepti koji se zasnivaju na snažnom reagovanju na društvene promene i sadrže karakteristike društvenog zagovaranja. CSR to rade tako što se odriču tradicionalnih poslovnih praksi i prihvataju da pored maksimizacije profita, postoji potreba da se teži doprineti pozitivnim društvenim promenama kroz poslovanje. CSR se kao koncept razvio kroz svest o tome da kompanije,naročito velike, sve više utiču na društvo i životnu sredinu, te da je potrebno razviti osećaj odgovornosti prema društvenim promenama koje su rezultat tog uticaja. Na primer, sve veći broj kompanija uvodi sistem vrednosti koji obuhvata kvote u zapošljavanju koje su odraz težnje ka rodnoj ravnopravnosti, specifične standarde ekološkog kvaliteta, koncepte sigurnijih radnih mesta i unapređenih radničkih prava.

Opet, SE su te koje snažno zagovaraju društvene promene i kroz svoje poslovanje direktno utiču na njihovo podsticanje. SE u osnovni svog koncepta zapravo imaju promociju ideja o društvenom napretku, a najčešće kroz svoje poslovanje daju primer kako je moguće napraviti društvenu promenu. Na primer, SE su te koje problem nezaposlenosti i socijalne isključenosti osetljivih grupa mogu staviti u fokus svog poslovanja, pa upravo zapošljavati pripadnike osetljivih grupa ili pružati usluge socijalne zaštite pripadnicima ovih grupa kako bi potpomogao i socijalnu inkluziju.

Uloga tržišnih aktera

I CSR i SE su privredni subjekti koji razvijaju upravljačke procese i poslovne modele kako bi obezbedile održivost na tržištu. SE pored snažne društvene misije i usredsređenosti na rešavanje društvenih problema, ipak predstavljaju preudzeća koja se moraju oslanjati na ekonomske principe i poslovne prakse kako bi sticanjem profita obezbedila sredstva za rešavanje društvenih problema. Zajedničko CSR-u i SE-u su upravo izloženost tržišnim rizicima i funkcionisanje prema poslovnim modelima.

Razvoj osećaja odgovornosti

CSR koje imaju razvijenu praksu društvene odgovornosti u poslovanju najčešće su razvile modele integracije ovog koncepta u svoje poslovanje i teže da ona bude zastupljena u svakom segmentu njihovog poslovanja, što podrazumeva razvoj kolektivne svesti o odgovornosti pri poslovanju. SE fokusirajući se na društveni problem, po prirodi stvari razvijaju osećaj odgovornosti i nemaju problem poteškoća pri razvoju svesti i prihvatanju odgovornosti u poslovanju. Sa druge strane CSR koliko god imale razvijene metodologije integrisanja ovog koncepta u poslovanje, vrlo često dolaze u problem kada više društveno odgovorno posluju u nekim operativnim oblastima, a manje u drugim. Neujednačena primena koncepta društvene odgovornosti postavlja pitanje doslednosti i ispravnosti definisanja neke kompanije kao društveno odgovorne. Na primer, velike korporacije koje se promovišu kao društveno odgovorne, naglašavajući na primer odgovornost prema životnoj sredini u svojim proizvodnim procesima, u isto vreme najveće proizvodne pogone imaju u zemljama gde nesumnjivo zloupotrebljavaju fleksibilno radno zakonodavstvo i vrše ekslopataciju radne snage.

Dobrovoljna primena koncepta društvene odgovornosti u poslovanju

I CSR i SE doborovoljno sprovode društveno odogovorno poslovanje. Oba tipa preduzeća su motivisana da pored obaveznosti zakonodavnog sistema, idu korak dalje u davanju doprinosa razvoju zajednica, bavljenjem društvenim i ekološkim izazovima kroz poslovanje. Razvoj vrednosnog sistema u organizaciji poslovanja nije obaveza nametnuta propisima, već sveukupna osvešćenost zaposlenih koji čine preduzeće po pitanju odnosa prema zajednici, a iskazana je kroz durštveno odgovornu poslovnu politiku.

Ipak, pored zajedničkih karakteristika CSR i SE, u mnogim segmentima postoje specifičnosti svakog od koncepta, koje često mogu biti potpuno suprotstavljene. Razlike između  CSR i SE mogu se identifikovati šest segmenta: razvojni put koncepata, postavljanje prioriteta i procena ciljeva, priroda i opseg društvenog uticaja, raspolaganje stečenim profitom i metode komunikacije sa zainteresovanom javnošću.

O razlikama između CSR i SE, koje ujedno čine i osnovu za davanje prednosti SE kao ponuđačima pri sprovođenju socijalnih javnih nabavki čitajte u našem narednom blogu.