U Berkasovu kod Šida prošle nedelje održana je debata o migrantskoj krizi i položaju i ulozi Srbije i Evropske unije u tom kontekstu. Srbija je u martu dobila novi Zakon o azilu i privremenoj zaštiti, pa je ovo bila prilika da se razgovara o ključnim odredbama i novim rešenjima, kao i o trenutnom stanju kada je reč o prilivu migranata i azilanata u Srbiju.
Šefica Kancelarije za azil Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije Emilija Joksić objasnila je da je jedan od glavnih razloga za donošenje novog Zakona potreba za unapređenjem efikasnosti, jer je Zakon o azilu iz 2008. godine, iako usaglašen sa međunarodnim i evropskim pravnim dokumentima, ostavljao širok prostor nedefinisanog, što je otežavalo njegovu primenu.
„U akcionom planu za Poglavlje 24, Srbija se obavezala da će doneti nov Zakon o azilu koji će biti u potpunosti harmonizovan sa direktivama Evropske unije koje se odnose na: uslove kojima se kvalifiikuje status izbeglica, propisivanje sprovođenja postupka, odobravanje privremene zaštite i postupke prihvata tražilaca azila“, rekla je Joksić.
Srbija je u ovoj prvoj fazi najveći broj rešenja i direktiva inkorporirala u nacionalno zakonodavstvo sa ciljem približavanja EU.
Zamenica komesara u Komesarijatu za izbeglice i migracije Republike Srbije Svetlana Velimirović naglasila je da su, iako je osnovni princip EU – princip solidarnosti bio u krizi tokom 2015. godine, instrumenti EU u smislu politika i institucija funkcionisali. Kao primer pružanja institucionalne i finansijske pomoći navela je Srbiju koju je EU podržala i kojoj je pomogla da prevaziđe krizu, a time joj i omogućila uspostavljanje bliske saradnje sa institucijama EU.
Više od milion ljudi prošlo je za šest do sedam meseci kroz Srbiju i to je tranzit nezabeležen u skorijoj istoriji.
„Jedna od možda najvažnijih stvari, tada prepoznata i od nas, ali i od EU, jeste neophodnost podrške lokalnoj zajednici. Ta podrška razvijala se u dva pravca: prevazilaženjem tereta – rešavanjem konkretnih potreba koje nastaju zbog prisustva velikog broja migranata, i podsticajem lokalne samouprave – kako bi se tolerancija između migranata i lokalnog stanovništva unapredila“, ukazala je Svetlana Velimirović.
Debata je deo serije događaja koje Evropski pokret u Srbiji i Fakultet političkih nauka organizuju u ukupno 17 gradova Srbije, u saradnji sa Evropskim pokretom u Srbiji – Sremska Mitrovica i Evropskim pokretom u Srbiji – Kraljevo.
Debate se održavaju u okviru projekta Evropa za mene koji podržava Delegacija Evropske unije, sa idejom da se u javnosti pokrenu razgovori na teme značajne za Srbiju u procesu evropske integracije i građanima pruže proverene i korisne informacije.