Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja upućeno je više od 500 zahteva za povlačenje iz procedure predloženog Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti.

U zahtevima, među kojima je i 115 onih koje su podnele organizacije civilnog društva, naročito se ukazuje na to da je predloženi nacrt u direktnoj suprotnosti sa Ustavom Republike Srbije, Akcionim planom za poglavlje 23 i relevantnim međunarodnim konvencijama.

Organizacije civilnog društva istovremeno su pozvale evropske institucije i međunarodnu zajednicu da podrže zahtev i utiču na Vladu Srbije i resorno ministarstvo da povuče predloženi nacrt.

Izradu zakonskih izmena neophodno je realizovati uz učešće svih releventnih domaćih i međunarodnih aktera poštujući pozitivne propise, međunarodne konvencije i posebno vodeći računa o poštovanju, zaštiti i promociji osnovnih ljudskih prava.

Čitav postupak izrade predloga zakonskih izmena protekao je netransparentno, bez uključivanja relevantnih aktera i organizacija civilnog društva koje se bave pitanjima socijalne zaštite.

Predloženim zakonskim izmenama ozbiljno se ugrožavaju interesi korisnika i korisnica usluga socijalne zaštite, ograničavaju se osnovna ljudska prava, a sistem socijalne zaštite se centralizuje suprotno preporukama Evropske komisije o decentralizaciji sistema socijalne zaštite.

Pored toga, Nacrt zakona na neadekvatan način reguliše zakonsku materiju, neusaglašen je sa drugim propisima, kao i sa obavezama koje je Republika Srbija preuzela ratifikacijom međunarodnih ugovora kojima se garantuju osnovna ljudska prava.

Navedenim Nacrtom zakona se, između ostalog, predviđa:

– Prinudni rad. Tekstom je definisano da pravo na novčanu socijalnu pomoć može ostvariti radno sposoban pojedinac ukoliko u poslednjih šest meseci nije odbio, između ostalog, učešće u javnim radovima. Predloženim nacrtom zakonskog teksta se, suprotno garancijama iz člana 20. Ustava Republike Srbije umanjuje dostignuti nivo ljudskih prava i krše međunarodne obaveze Republike Srbije u vezi sa sprečavanjem prinudnog rada i diskriminacije.

– Centralizacija sistema socijalne zaštite. Mogućnost da brojne podzakonske akte propisuje ministar bez prethodnog propisivanja osnovnih pojmova i uslova u suprotnosti je sa osnovnim načelima pravne sigurnosti i može dovesti do naknadnog umanjenja prava korisnika novčane socijalne pomoći. Dodatno, suprotno preporukama Evropske komisije o decentralizaciji sistema socijalne zaštite, lokalna samouprava neće smeti ni da postavi, ni da smeni direktora centra za socijalni rad bez prethodne saglasnosti nadležnog ministarstva.

– Uslovljavanje novčane socijalne pomoći. Nacrtom Zakona propisano je da se novčana socijalna pomoć uslovljava redovnim školovanjem i ostvarivanjem uspeha u obrazovnom sistemu. Ovakvo propisivanje uslova za ostvarivanje novčane socijalne pomoći u suprotnosti je sa propisima kojima se uređuje sistem obrazovanja i vaspitanja, ali i u suprotnosti sa principom najboljeg interesa deteta iz člana 3. stav 1 Konvencije o pravima deteta.

– Preširoka ovlašćenja centara za socijalni rad. Centrima za socijalni rad data su preširoka ovlašćenja u pogledu prikupljanja podataka o korisnicima, što stvara rizik od neproporcionalnog zadiranja u prava građana i kršenja prava na privatnost iz člana 8. Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Grupa organizacija civilnog društva koju čine Trag fondacija, A 11 – Inicijativa za ekonomska i socijalna prava, Evropski pokret u Srbiji, Astra, Autonomni ženski centar, Građanske inicijative, Fondacija Centar za demokratiju, Inicijativa za razvoj i saradnju, Nacionalna koalicija za decentralizaciju,  SeCons – Grupa za razvojnu inicijativu i CRTA je prethodno tokom prošle nedelje pokrenula Inicijativu za povlačenje iz procedure Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zahtevajući da se otvori javna diskusija sa ključnim domaćim i međunarodnim akterima o prioritetima reforme sistema socijalne zaštite.